Datum objave: May 12th, 2020
Ne postoje naučni dokazi za to ali ja se držim činjenice da od svih godišnjih doba najviše volim ljeto jer sam ljetno dijete (rođena sam u avgustu). Volim sunce, plažu, miris borovine, zelenilo, svijetlo plavo nebo, odlazak na bazen.... Ali kako počne ljeto tako počne i priča o zaštiti od sunca. Zašto? Jer je zaista važno naučiti kako da se pravilno zaštitimo.
Naučnici sve više upozoravaju na štetnost sunčevih zraka i priznajem, stanje na „terenu“ nije isto sada i kada je moja baka bila djevojka. Sa druge strane, na zaštitu od sunca još uvijek se ne obraća dovoljno pažnje.
Ne nosi se SPF na licu, ne nanosi se redovno krema za zaštitu od sunca na ostale dijelove tijela, pojedinci se predugo izlažu suncu kad je ono najjače i sl. iako se stalno upozorava na ultravioletno zračenje.
Pa hajde da vidimo u čemu je problem sa UV zračenjem, zašto je štetno i kako se zaštiti.
Ultravioletno (UV) zračenje predstavlja deo spektra sunčeve svjetlosti koji dopire do površine Zemlje i dijeli se na:
UVA,
UVB,
UVC.

- UVA zrake: gdje A označava „ageing" (starenje) ili „alergije", predstavljaju 95% UV zraka koje dopiru do nas. UVA zraci ne izazivaju nikakve bolne simptome na koži, ali prodiru veoma duboko, do dermisa i mogu uzrokovati dugotrajno oštećenje ćelija. Javljaju se tokom cijele godine, čak i kad je oblačno. O opasnosti ovih zraka govori činjenica da su odgovorne za nastanak raka kože.
Zbog djelovanja UVA zraka, koža je podložna alergijama, hiperpigmentaciji i fotostarenju koje se manifestuje:
Nastankom dubokih bora,
Nastankom tamnih mrlja na tijelu (tzv. staračkih pjega),
Smanjenjem elastičnosti i čvrstoće kože,
Nastankom pjegica,
Popucalim kapilarima na licu,
Grubljom i suhom kožom.
- UVB zrake: gdje B označava „burns" (opekotine) ili „bronzed skin" (preplanula koža), uzrokuju crvenilo i opekotine, kao i tamnjenje kože i dopiru do epidermisa. Stimuliraju proizvodnju melanina i tamnjenje kože. Hronično izlaganje dovodi do ubrzanog starenja kože, u najgorem slučaju raka kože.
- UVC zračenje se najvećim dijelom apsorbuje u ozonskom omotaču, i trenutno ne predstavljaju opasnost.

UV zračenje se mjeri UV indeksom.
UV indeks je broj koji pokazuje intenzitet sunčevog ultraljubičastog zračenja i opasnost koja nam prijeti od njega.
Izražava se brojevima od 0 (niska opasnost) do 10 (visoka opasnost). Uz pomoć prognoze UV indeksa zračenja, možemo planirati koliko vremena smijemo provesti na direktnom suncu.
To bi značilo sljedeće:
Manje od 2: Nema rizika od izlaganja (možemo provesti više od 60 min, potrebno je nositi naočale i zaštiti faktor),
Od 3-5: Umjeren rizik opasnosti kod izlaganja (provoditi od 30-60 minuta, potrebno je nositi naočale, zaštitni faktor, kapu),
Od 6-7: Visok rizik opasnosti kod izlaganja (provoditi manje od 30 minuta, potrebno je nositi naočale, zaštitni faktor, kapu i biti u hladu),
Od 8-10: Veoma visok rizik opasnosti kod izlaganja (provoditi manje od 20 minuta, potrebno je nositi naočale, zaštitni faktor, kapu i biti u hladu),
Od 11 pa naviše: Ekstremno visok rizik kod izlaganja (provoditi manje od 10 minuta, , potrebno je nositi naočale, zaštitni faktor, kapu i biti u hladu, i ne izlaziti od 10h do 17h.

Pošto je sunce izvor vitamina D koji je potreban za održavanje zdravlja kostiju, za jačanje imuniteta, i sl. dovoljno je provesti 15 minuta dnevno napolju i tijelo će proizvesti zadovoljavajuće količine vitamina D. To svakako ne znači da se trebamo izlagati suncu kada je ono najjače. Znači, pratiti UV indeks je jako bitno.
UV zračenje kao što vidimo može biti različitog inteziteta, i može nastati direktno od sunca ili indirektno kada se reflektuje npr. od vodu, pijesak, snijeg i sl.
Oblačnost može da smanji ukupnu količinu sunčevog zračenja za 50% (ali i dalje postoji), a 50% UV zraka prolazi kroz vodu. Snijeg i led reflektuju 80% sunčevog zračenja, dok pijesak reflektuje 20%, a trava 2,5%.
Tolerancija prema izlaganju sunčevom zračenju zavisi od količine melanina u koži koji nas štiti od UV zraka. Osobe koje nemaju mnogo melanina, ali i svi drugi, treba da koriste zaštitu od sunca u vidu krema.
Nije sve tako crno jer naravno postoje i pozitivne strane izlaganja sunčevoj svjetlosti ali nažalost, štetni uticaji sunčevog zračenja na kožu su dokazani i zato je potrebno ograničiti vrijeme izlaganja suncu kada je dejstvo zraka najjače.
Neki od pozitivnih efekta izlaganja suncu:
Proizvodnja vitamina D.
Proizvodnja melatonina – pospješuje bolji san.
Baktericidno djelovanje – ubija bakterije.
Smanjenje razine stresa – smanjuje lučenje kortizola (hormona nadbubrežne žlijezde).
Neki od negativni efekta izlaganja suncu:
Opekotine – pretjerano izlaganje UVB zrakama koje uzrokuju otečenu i toplu kožu, bol i povišenu tjelesnu temperature.
Rak kože – prekomjerno, dugotrajno izlaganje UV svjetlu može izazvati rak kože.
Bolesti očiju – ugrožena su gotovo sva tkiva oka (sluznica, rožnica, leća i mrežnica).
Takođe, važno je nanostiti zaštitne kreme na dijelove tijela koji su izloženi suncu i to ne samo na plaži, već i pri svakodnenom izlaganju, bez obzira da li se radi o odlasku na posao ili prodavnicu.
Bitno je zapamtiti da zaštitne kreme nisu svemoguće, čak i uz njih, nije potrebno da provodiš previše vremena na suncu, posebno na plaži. Nakon svakog brisanja peškirom potrebno je ponovo nanijeti zaštitnu kremu jer se brisanjem odstranju čak i do 80% proizvoda.
Sunce je štetno čak i kroz oblake ili suncobran (on zadržava samo 30% zraka) tako da krema sa SPF-om je neophodna i tokom oblačnih dana.
Znači, zaštitna kremica, sunčane naočale i šeširić su sve što ti treba da bi bezbrižno uživala u ljetnim sunčanim danima.
Za ovaj blog post sam se pripremala poprilično dugo jer sam željala da istražim što je više moguće, da prelistam što više tekstova na ovu temu i ukoliko i ti imaš neke korisne podatke, piši mi, jer svaka informacija, posebno vezana za zdravlje je zlata vrijedna.
U sljedećem postu pišem o zaštitnim kremama, SPF-u... tako da, stay tuned.
Do sljedećeg kuckanja.... :)